Grad Buzet (osnovni podaci->klikni na Opširnije) - za virtualni razgled klikni OVDJE

Draguć (osnovni podaci->klikni na Opširnije) - istarski Holiwood, klikni OVDJE

Zavičajni muzej Buzet, klikni OVDJE

Istarski vodovod Buzet, Butoniga, klikni OVDJE

Stare razglednice Buzeta, klikni OVDJE

Buzet, zajedno s okolicom, poznatom kao Buzeština obuhvaća 165 km2 i oko 6000 stanovnika. Pod Buzeštinom se podrazumijeva područje grada Buzeta, te sva sela i zaselci Roštine, Humštine, Vrhuvštine, Račištine, Sovinjštine. Područje Buzeštine smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, na prostoru između tri velika gradska središta: Rijeke, Trsta i Pule.

Područje je vrlo raznoliko, od 10 m do preko 1000 m nadmorske visine. Iz toga proizlaze i razlike u klimi. Dok u dolini rijeke Mirne prevladava blaga mediteranska klima, u planinskom dijelu Ćićarije vlada kontinentalna, planinska klima.

Draguć

Filmovi i serije snimljene u Draguću:

Iza sedam gora, u najdubljoj unutrašnjosti Istre, na pola puta između Pazina i Buzeta odjednom izranja - Draguć. Smješten usred ničega i stiješnjen na hrptu brežuljka svojim vas skladnim starinskim vizurama naprosto mami. Zbog mnoštva filmova koji su ovdje snimljeni, i filmskih zvijezda koje su njegovim ulicama kročili, već mu se dugo tepa – istarski Hollywood. Ali nije Draguć samo kulisa. Uzvišeno šarenilo freskama ukrašenih crkava i njihovo sakralno blago meta su znatiželjnih izletnika, a udobni smještajni objekti pružaju mogućnost i Vama da u tišini koja vlada budete - u glavnoj ulozi. Tišina – snima se!

Kroz povijest
 

Današnji je Draguć nastao oko istoimenog srednjovjekovnog Kaštela koji je danas gotovo potpuno uklopljen u arhitekturu kasnijih razdoblja. Spomenut je 1102. godine. kao Dravuie u darovnici istarskog markgrofa Ulricha akvilejskim patrijarsima, a kasnije je kao dio buduće Pazinske knežije pripao Goričkim grofovima pa Habsburgovcima. Napadali su ga i naselje oko kaštela palili i razarali i Turci i Venecijanci, a kad je konačno 1523. pripao Veneciji – i Uskoci i Austrijanci. Ono što su započeli ratovi nastavila je u više navrata kuga, a dovršila 1855. kolera koja je desetkovala stanovništvo. Pravo je čudo što je gradić opstao i što se toliko toga sačuvalo do današnjih dana.